Žabnjaci (latinski: Ranunculus), veliki biljni rod iz porodice žabnjakovki i reda žabnjakolike koji su prema rodu i dobili ime. Opisao ga je Linnaeus još 1750-ih godina.

Žabnjaci su trajnice, uglavnom otrovne biljke koje rastu po vlažnim livadama i pašnjacima, te srodne također otrovnoj kaljužnici (Caltha), šumarici (Anemone), kukurijeku (Helleborus) i drugima. Ime dolazi od latinskog “rana” = žaba, možda upravo zato što vole vlažna staništa.

Gotovo sve vrste imaju žuti cvijet, a čitav rod u Hrvatskoj je zaštićen, neke od njih i strogo zaštićene.

Vrste

Na popisu se nalazi preko 1680 priznatih vrsta:

Vidi Popis vrsta roda Ranunculus

Sinonimi

• Aphanostemma A.St.-Hil.; Fl. Bras. Merid. 1: 12 (1824)
• Aspidophyllum Ulbr.; Notizbl. Bot. Gart. Berlin-Dahlem 8: 268 (1922)
• Batrachium (DC.) Gray; Nat. Arr. Brit. Pl. 2: 720 (1821)
• Buschia Ovcz.; Bot. Zhurn. (Moscow & Leningrad) 25: 339 (1940)
• Casalea A.St.-Hil.; Fl. Bras. Merid. 1: 8. t. 1 (1825)
• Cynomorbium Opiz; Fl. Caslav. 3: 255 (1804)
• Cyprianthe Spach; Hist. Nat. Vég. 7: 220 (1838)
• Flammula (Webb ex Spach) Fourr.; Ann. Soc. Linn. Lyon, n. s. 16: 324 (1868)
• Gampsoceras Steven; Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 25(I): 541 (1852)
• Glossophyllum Fourr.; Ann. Soc. Linn. Lyon, n. s. 16: 325 (1868)
• Hecatonia Lour.; Fl. Cochinch.: 302 (1790)
• Hericinia Fourr.; Ann. Soc. Linn. Lyon, n. s. 16: 325 (1868)
• Ionosmanthus Jord. & Fourr.; Icon. Fl. Eur. 2: 13 (1869)
• Kumlienia Greene; Bull. Calif. Acad. Sci. 1: 337 (1885)
• Leuconoe Fourr.; Ann. Soc. Linn. Lyon, n. s. 16: 323 (1868)
• Notophilus Fourr.; Ann. Soc. Linn. Lyon, N. S. 16: 325 (1868)
• Pachyloma Spach; Hist. Nat. Vég. 7: 194 (1838)
• Pfundia Opiz; Seznam, 73 (1852)
• Ranula Fourr.; Ann. Soc. Linn. Lyon, N. S. 16: 324 (1868)
• Ranunculastrum Heist. ex Fabr.; Enum. Meth. Pl., ed. 2, 272 (1763)
• Rhopalopodium Ulbr.; Notizbl. Bot. Gart. Berlin-Dahlem 8: 253 (1922)
• Scotanum Adans.; Fam. Pl. 2: 459 (1763)
• Stylurus Raf.; Fl. Ludov.: 27 (1817)
• Thora Hill; Brit. Herb.: 29 (1756)
• Xerodera Fourr.; Ann. Soc. Linn. Lyon, n. s. 16: 324 (1868)
• Xiphocoma Steven; Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 21: II. 270, in textu (1848), et 25: I. 537. t. 7 (1852)

Izvori

Vanjske poveznice

Talijin uročnjak (Thalijev uročnjak; lat. Arabidopsis thaliana), jedna od desetak vrsta biljaka iz porodice krstašica. Prvi ju je opisao Johannes Thal, a Linnaeus ju je 1753. svrstao u rod Arabis (hrv. guštarka), pod imenom Arabis thaliana, u Thalovu čast. Tek je 1842, njemački botaničar Gustav Heynhold osnovao novi red, Arabidopsis, u koji je klasificirana.

Kod ove biljke istraživanja su pokazala da reagira na zvuk hranjenja gusjenica, pa ona stvara više obrambenih kemikalija koje mogu odbiti napade gusjenice.

Domovina talijinog uročnjaka je Euroazija.

Sinonimi

Izvori

Vištaspa, helenizirano u Histasp, može biti:

• Vištaspa (fl. 10. st. pr. Kr. ili prije, ako je uopće povijesna osoba), prvi Zaratustrin patron
• Histasp, otac Darija I. (fl. 550. pr. Kr. BCE), satrap Baktrije i vjerojatno satrap Fārsa
• Histasp (sin Darija I.) (fl. oko. 480. pr. Kr.)
• Histasp (sin Kserksa I.) (fl. oko 460. pr. Kr.)