Prehelenistička klasična Grčka

• Skilaks iz Karijande (6. st. pr. Kr.)
• Anaksimandar
• Hekatej Milećanin
• Masalijski periplus (?)

Helenističko razdoblje

• Piteja (umro o. 310. pr. Kr.)
• Pseudoskilaksov periplus (4. ili 3. st. pr. Kr.)
• Megasten (umro o. 290. pr. Kr.)
• Autolik iz Pitane (umro o. 290. pr. Kr.)
• Dikearh (umro o. 285. pr. Kr.)
• Deimah (3. st. pr. Kr.)
• Eratosten (276. - 194. pr. Kr.)
• Skimno (fl. 180-ih pr. Kr.)
• Hiparh (o. 190. - 120. pr. Kr.)
• Agatarhid (2. st. pr. Kr.)
• Pseudoskimno (o. 90. pr. Kr.)
• Diodor Sikul (o. 90. - 30. pr. Kr.)
• Aleksandar Polihistor (fl. 70-ih pr. Kr.)

Razdoblje Rimskog Carstva

• Periplus maris erythraei
• Strabon (64. pr. Kr. - 24. po. Kr.)
• Pomponije Mela (fl. 40-ih po. Kr.)
• Izidor iz Haraksa (1. st. po. Kr.)
• Mucijan (1. st. po. Kr.)
• Plinije Stariji (23. – 79. po. Kr.), Prirodna povijest
• Ptolomej (90. – 168. po. Kr.), Geografija
• Pauzanije (2. st.)
• Agatodemon iz Aleksandrije (2. st.)
• Dionizije iz Bizanta (2. st.)
• Tabula Peutingeriana (4. st.)
• Alipije iz Antiohije (4. st.)
• Marcijan iz Herakleje (4. st.)

Bizantsko Carstvo

• Hijeroklo (autor Sinekdema) (6. st.)
• Kuzma Indikopleust (6. st.)
• Stjepan Bizantinac (6. st.)

Više informacija

• Povijest geografije

Popis geografa (zemljopisaca) poredanih po abecednom redu (po prezimenu).

A

• Abulfeda (Sirija, 1273. – 1331.)
• Agatarhid
• Agatedemon Aleksandrijski
• Alipije Antiohijski (Rimsko Carstvo, o. 450.)
• Hafiz-i Abru (Perzija, 15. stoljeće)
• Karl Andree (Njemačka, 1808. – 1875.)

B

• Ibn Batuta (Maroko, 1304. – 1369.)
• Al-Bruni
• Andrija Bognar

C

• Walter Christaller (Njemačka, 1893. – 1969.)
• Denis Cosgrove (Engleska, 1948.)
• Jovan Cvijić (Srbija, 1865. – 1927.)
• Zoran Curić (Hrvatska,1963. - )

D

• William Morris Davis (SAD, 1850. – 1934.)
• John Dee (Engleska, 1527. – 1608.)
• Jared Diamond (SAD, 1937.)
• Dikearh (Grčka, oko 350. pr. Kr. - oko 285. pr. Kr.)

E

• Eratosten (Grčka, 276. pr. Kr. - 194. pr. Kr.)

F

• Dragutin Feletar (Hrvatska, 1941. – 2023.)

G

• Artur Gavazzi (Hrvatska, Slovenija, 1861. – 1944.)
• Reginald G. Golledge
• Michael Frank Goodchild (1944. - )

H

• Torsten Hägerstrand (Švedska, 1916. – 2004.)
• Richard Hartshorne (Sjedinjene Države, 1899. – 1992.)
• David Harvey (Sjedinjene Države, Britanija, r. 1935.)
• Hiparh (Grčka, 190. pr. Kr. - 120. pr. Kr.)
• Johann Homann (Njemačka, 1664. – 1724.)
• Alexander von Humboldt (Njemačka, 1769. – 1859.)
• Hinko Hranilović (Hrvatska, 1860. – 1922.)

K

• Ratimir Kalmeta (1916. – 2005.)
• Jaromír Korčák (Češka, 1895. – 1989.)
• Peter Kropotkin

M

• Halford John Mackinder (UK 1861. – 1947.)
• Damir Magaš (Hrvatska, 1953.)
• Petar Matković (Hrvatska, 19./ 20. stoljeće)
• Megasten
• August Meitzen (Njemačka, 1822. – 1910.)
• Anton Melik (Slovenija, 1890. – 1966.)
• Don Mitchell

P

• Pauzanija (Grčka, o. 150.)
• Pitija (Grčka, o. 360. pr. Kr.)
• Posejdonije (Grčka 135 p.u.e. - 51 p.u.e.)
• Pseudo-Skimno
• Ptolomej (Ptolomejski Egipat, Grčka, o. 85. - o. 165.)
• Zlatko Pepeonik (Hrvatska, 1934. - 2004.)

R

• Amin Razi (Perzija, 16. stoljeće).
• Elisee Reclus
• Ferdinand Baron Von Richthofen (19. stoljeće)
• Karl Ritter (Njemačka, 1779. – 1859.)
• Josip Roglić (Hrvatska, 1906. – 1987.)
• Ibn Rustah (Perzija, umro 903.)

S

• Skimno
• Edward Soja (Španjolska, 1942.)
• Strabon (Rimsko Carstvo, Grčka, 63/64. pr. Kr. - o. 24. pr. Kr.)

Š

• Milan Šenoa (Hrvatska, 1869. – 1961.)

T

• Nigel Thrift
• Johann Heinrich von Thünen (Njemačka, 1783. – 1850.)
• Waldo R. Tobler
• Yi-Fu Tuan (Sjedinjene Države, Kina, r. 1930.)

W

• Alfred Weber (Njemačka, 1868. – 1958.)

Z

• Martin Zeiller (Njemačka, 1589. – 1661.)
• Wilbur Zelinsky (Sjedinjene Države, r. 1921.)

Poveznice

• Popis kartografa

Zemljopis je znanost o Zemlji i njenim obilježjima, stanovnicima i pojavama. Doslovni je prijevod grčke riječi koja ima značenje "opisivanja ili pisanja o Zemlji", "geografija". Prva osoba koja je koristila tu riječ ("geografija") bio je Eratosten (276. - 194. pr. Kr.). Četiri povijesne tradicije u zemljopisnom istraživanju su prostorna analiza prirodnih i ljudskih pojava (geografija kao znanost distribucije), znanost o područjima (mjesta i regije), znanost o odnosima čovjek-zemlja, te istraživanje u znanostima o Zemlji. Unatoč svemu, moderna geografija je sveobuhvatna disciplina koja ponajprije pokušava razumjeti svijet i sve ljudske i prirodne kompleksnosti--ne samo gdje se objekti nalaze, već i kako se mijenjaju i nastaju. Kao "most između društvenih i prirodnih znanosti," geografija se dijeli na dvije glavne grane - humanističku geografiju ili antropogeografiju i fizičku geografiju.

Sljedeći okvir je sastavljen kao pregled i uvod u geografiju:

Bit geografije

Glavni članci: Geografija i svijet

Teme 18 Nacionalnih geografskih standarda Nacionalnog vijeća za geografsku edukaciju uključuju sljedeća poglavlja:

Grane geografije

Geografija se dijeli u dvije grane: fizičku geografiju i antropogeografiju. Svaka od tih grana dijeli se na brojna polja:

Geografska multidisciplinarna polja

Polja koja se nalaze unutar različitih disciplina i imaju primjenu u geografiji:

• Demografija i demografika
• Etnografija
• Filozofija geografije
• Geoarheologija
• Geografska informacijska znanost
• Geostatistika
• Kartografija

Lokacija i mjesto

Koncepti o lokaciji ili mjestu:

Zadaće i oruđa geografije

Glavni članci: Geozofija i filozofija geografije

Pristupi i aktivnosti geografa, te oruđa koja koriste:

Svijet

Polje geografije ne djeluje u vakuumu već je uvelike isprepleteno s ostalim poljima istraživanja. To se posebno nazire na globalnoj razini.

Geografija, geoznanost i Zemljine sfere

Glavni članci: Geoznanost i Zemljine sfere

Gegorafija je ključna komponenta geoznanosti, koja se uz fiziku, geologiju, meteorologiju, matematiku, kemiju i biologiju koristi za izgradnju kvantitativnog razumijevanja glavnih područja ili interaktivnih sfera Zemljinog sustava uključujući sljedeće:

• Hidrosfera - sva voda na, ispod i iznad površine Zemlje
• Biosfera - sav život na Zemlji
• Litosfera - kora i najgornji dio Zemljinog plašta
• Atmosfera - plinovi koji okružuju Zemlju (njen zrak)

Ostale interpretacije ovog modela Zemlje uključuju sljedeće dodatne sfere:

• Pedosfera - najgornji sloj Zemlje koji se sastoji od tla i podložan je procesima formiranja tla
• Geosfera - čvrsti dijelovi Zemlje (koji se uglavnom sastoje od stijena i regolita)
• Antroposfera - svi dijelovi Zemlje koje oblikuju ljudi
• Kriosfera - ponekad uključena u hidrosferu, led na Zemlji (ledene kape, ledenjaci, itd.)

Regije svijeta

Glavni članci: Regija, subregije, lokacija i popisi mjesta

Regije su područja definirana fizičkim, humanim i funkcionalnim karakteristikama. Termin se koristi na razne načine u različitim granama geografije. Regija se obično doživljava kao skup manjih jedinica poput država i njenih administrativnih jedinica ili kao dio veće cjeline poput države na kontinentu.

Kontinenti

Kontinent je velika kopnena masa na Zemlji. Općenito se klasificiraju prema konvenciji radije nego prema nekom specifičnom kriteriju, pa se tako sedam područja obično smatra kontinentima. Oni su:

1. Afrika

2. Antarktika

3. Australija

Amerika:

4. Sjeverna Amerika

5. Južna Amerika

Euroazija:

6. Europa

7. Azija

Biogeografske regije

Ekozona

World Wildlife Fund (WWF) razvio je sustav osam biogeografskih carstava (ekozona):

• Neoarktik 22.9 mil. km² (uključujući većinu Sjeverne Amerike)
• Paleoarktik 54.1 mil. km² (uključujući Euroaziju i sjevernu Afriku)
• Afrotropik 22.1 mil. km² (uključujući subsaharsku Afriku)
• Indomalaja 7.5 mil. km² (uključujući južnoazijski potkontinent i jugoistočnu Aziju)
• Australazija 7.7 mil. km² (uključujući Australiju, Novu Gvineju i susjedne otoke). Sjeverna granica ove zone poznata je kao Wallaceova linija.
• Neotropik 19.0 mil. km² (uključujući Južnu Ameriku i Karibe)
• Oceanija 1.0 mil. km² (uključujući Polineziju, Fidži i Mikroneziju)
• Antarktik 0.3 mil. km² (uključujući Antarktiku).

Ekoregije

Ekozone se dalje dijele na ekoregije. Na svijetu postoji preko 800 terestričkih ekoregija. Vidi Popisi ekoregija po državama.

Države svijeta

Politička podjela, obično države, je regija pod kontrolom vlasti. Države se dalje dijele na administrativne podjele uključujući savezne države, grofovije, gradove, itd.

• Države s više od jednog glavnog grada

Države po kontinentima

Tipovi administrativnih podjela država

Državna podjela je označeni teritorij stvoren unutar države u administrativne i identifikacijske svrhe. Primjeri tipova državnih podjela:

Ostali tipovi regija ili područja

• Geografska zona
• Industrijska regija
• Kopno
• Metropolitansko područje
• Specijalna ekonomska zona
• Vremenska zona
• Vruća točka biodiverziteta
• Zona otpornosti

Neka specifična područja

• Atlantski svijet
• Bermudski trokut
• Pacifički obruč
• Pacifički vatreni prsten

Geografska obilježja

Regije se dalje diferenciraju prema tome jesu li same geografska obilježja ili se geografska obilježja nalaze u njima (ili oboje). Geografsko obilježje je reljefni oblik, vodena masa ili umjetna tvorevina dovoljno velika da bude prikazana na regionalnim kartama.

Prirodna geografska obilježja

Obilježja svijeta koja se prirodno pojavljuju:

Reljefni oblici

Reljefni oblik je dio terena definiran svojim oblikom, lokacijom u krajoliku i tipični je topografski element. Reljefni oblici su karakterizirani aspektima poput visine, nagiba, orijentacije, stratifikacije, izloženosti stijena i vrsti tla.

Vodene mase

Vodena masa je svaka akumulacija vode značajna na zemljopisnoj ljestvici. Neke vodene mase mogu biti umjetne, ali većinom predstavljaju prirodnu pojavu. Neke vodene mase sakupljaju i prenose vodu poput rijeka i tokova, dok druge primarno zadržavaju vodu poput jezera i oceana. Vodene mase koje su plovne nazivaju se vodenim putovima.

Umjetna zemljopisna obilježja

Umjetna zemljopiana obilježja su tvorevine nastale djelovanjem čovjeka, a dovoljno su velike da se mogu prikazati na mjesnom zemljovidu:

Zemljopis specifičnih regija

Vidi također: Regionalna geografija

Demografija po regijama

Glavni članci: Demografija i svjetsko stanovništvo

Demografija je statističko proučavanje populacija. To je primijenjena znanost koja se koristi za analizu dinamičkih populacija, to jest onih koji se mijenjaju u vremenu ili prostoru. Obuhvaća proučavanje veličine, strukture i distribucije populacija, te prostorne i/ili vremenske promjene u njima u odgovoru na rođenje, smrt, migraciju i starenje.

Povijest zemljopisa

Glavni članci: Povijest geografije i historijska geografija

Članci koji obrađuju geografska istraživanja svijeta kroz povijest:

Zemljopisne institucije i društva

• Geografski institut Anton Melik (u Sloveniji)
• Hrvatsko geografsko društvo
• National Geographic Society
• Royal Geographical Society

Geografske nagrade

Neke nagrade i natjecanja u polju geografije:

• Geography Cup
• Gold Medal
• Hubbardova medalja
• National Geographic World Championship
• Victorijina medalja

Slavni geografi

Geograf je znanstvenik koji proučava Zemljinu fizičku okolinu i čovjekov habitat. Geografi su u povijesti poznati po izradi karata, zemljopisnoj disciplini poznatoj kao kartografija. Međutim oni nisu sposobni samo proučavati fizičke detalje okoline već mogu tumačiti i njihov utjecaj na ljudsko, biljno i životinjsko stanište, obrasce vremena i klime, ekonomiju i kulturu. Geografi se posebice fokusiraju na prostorne odnose između navedenih elemenata.

Zemljopisni popisi

• Geografija današnjih nacija i država
• Popis grčko-rimskih geografa
• Popisi po državama
• Popisi naziva mjesta
• Popisi tema srodnih državama

Popisi zemljopisnih obilježja

Popisi reljefnih oblika

Popisi vodenih masa

Popisi umjetnih zemljopisnih obilježja

Izvori

Više informacija

• Popis osnovnih astronomskih tema - dok geografija proučava i mapira svijet, astronomija je znanost o ostatku svemira, a mapira zvijezde i galaksije
• Zemlja - na planetu postoji mnogo više stvari od same njegove geografije. Neka polja blisko povezana s geografijom jesu:
  • Geologija - dok geografija proučava površinu Zemlje i lokaciju stvari na njoj, geologija je znanost o samoj Zemlji, to jest o njenoj čvrstoj tvari: zemlji (u užem smislu riječi) od koje je sačinjena i o onome ispod nje.
  • Oceanografija - dok geografija imenuje i mapira vodene mase, oceanografija proučava mnogo veće vodene mase, uključujući vodu koju sadrže kao i cjelokupan život u njoj.
• Svemir - prostor u kojem se nalazi svijet.
• Popis osnovnih hrvatskih tema

Vanjske poveznice

• Podučavanje geografije
  • GeoKnow.net - Geography news, information and resources at your fingertips
  • Geography at About.com - comprehensive resource on the discipline  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. veljače 2017. (Wayback Machine)
  • Juicy Geography - ideas and resources for teachers
  • GeoInteractive - shared resources for teachers  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. travnja 2007. (Wayback Machine)
  • Geography case studies for students  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. siječnja 2012. (Wayback Machine)
  • The Geography-Site
  • Geography Teaching Today - Curriculum development project
  • Geography - Selected websites

• Multimedijalni geografski izvori
  • Google Earth: View the World from your Desktop
  • Flash Animations on Geographical Themes
  • Geography Movies free for download
  • Images of Life on Earth  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. travnja 2016. (Wayback Machine)
  • World in the Balance (PBS)
  • Hypergeo : Electronical Encyclopedia of Geography

• Geografska društva i interesne grupe
  • International Geographical Union
  • National Geographic Online
  • Royal Geographical Society
  • Association of American Geographers
  • Royal Canadian Geographical Society
  • Canadian Association of Geographers  Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. studenoga 2016. (Wayback Machine)
  • Russian Geographical Society (Moscow Centre)
  • International Geographical Union - Russian National Committee