Florida je država na jugoistoku SAD-a a često ju nazivaju i Sunshine State, što znači sunčana država. Ime je dobila iz španjolskog jezika koje doslovno znači "puna cvijeća". Španjolci su je "otkrili" u vrijeme Uskrsa, a Španjolci je u to vrijeme zovu Pascua Florida. Kratica Floride je FL a njen zaštitni znak je bjeloglavi orao-ribar. Glavni grad ove države koja je omiljeno ljetovalište je Tallahasse. Na kopno Floride nadovezuje se niz otoka koje nazivaju "Keys" (od Sp. cayo, u pl. cayos; u značenju otočići), a zadnji u tom nizu je Key West, od kojeg je do Kube još samo 145 km, što je istovremeno i najjužnija točka SAD-a.
Florida se sastoji od 67 okruga (counties).
Iz arheoloških nalaza može se zaključiti da je Florida bila naseljena tisućama godina prije dolaska Španjolaca koji su je 1513. pripojili posjedu Španjolske krune.
Florida je bila prva regija sadašnjeg dijela Sjedinjenih Država koju su otkrili i naselili Europljani. Najraniji poznati europski istraživači došli su sa španjolskim konkvistadorom Juanom Ponce de Leónom. Ponce de León se iskrcao na poluotok 2. travnja 1513. godine i nazvao ga La Florida radi zelenog krajolika, ali i što je bilo doba uskrsa koju su Španjolci zvali Pascua Florida (Festival cvijeća). Sljedećeg dana su se iskrcali kako bi došli do bližih informacija kojom prigodom su zauzeli ovu novu zemlju. Postoji predanje da je Ponce de León tražio Fontanu mladosti, ali to je bila mitska priča koja se pojavila dugo nakon njegove smrti.
Florida je u povijesti više puta mijenjala vlasnike. Nakon sedam godina ratovanja, Španjolci su bili prisiljeni 1763. Floridu prepustiti Velikoj Britaniji. Za vrijeme Američkog rata za nezavisnost Španjolci su s Francuzima ratovali protiv Engleza i 1781. ponovo preuzeli kontrolu nad zapadnim dijelovima Floride, a Pariškim mirom iz 1783. u posjed im je vraćena čitava Florida.
Španjolska je 1819. godine ustupila Floridu SAD-u. To se može smatrati postupkom izazvanim nuždom, jer su američke trupe u Englesko-američkom ratu 1812. – 1814. zauzele zemlju, a nakon rata ju više nisu napustile. 3. ožujka 1845. Florida postaje 27. Savezna država SAD-a.
Florida je poluotok koji se pruža od američkog kontinenta u smjeru jug-jugoistok. Uz istočnu obalu se nalazi Atlantski ocean, dok je na zapadu i jugu Floride Meksički zaljev. Na sjeveru Florida graniči sa saveznim državama Georgiom i Alabamom. U blizini su Kuba i Haiti. Nakon Havaja, to je najjužnija država SAD-a.
Florida je 2003. imala 17.019.068 stanovnika, od toga 65,4% Bijelaca, 16,8% Hispanjolaca, 14,6% Afroamerikanaca, 1,7% Azijata i 0,3% Indijanaca.
Još 2000. je broj stanovnika bio 15.982.378, a i dalje raste.
Postoji 6.337.929 domaćinstava, a prihod po stanovniku je u 2002. bio 26.646 US-dolara.
Indijanci
Indijanci su pripadali skupinama poznatim kao Timuquanan, koji se povezuju jezično s antilskim Arawakima, nekada ih se smatralo granom porodice Muskhogean. Muskhogean Indijanci prodrli su u većoj mjeri na floridski poluotok tek u novije vrijeme. Plemena su: Acuera, Ais, Amacano, Apalachee, Calusa, Caparaz, Chatot, Chilucan, Chine, Fresh Water Indijanci, Guacata, Hitchiti, Icafui, Jeaga, Macapiras, Mikasuki, Mocoço, Ocale, Onatheaqua, Pawokti, Pensacola, Pohoy, Potano, Saturiwa, Seminole, Surruque, Tacatacuru, Tawasa, Tekesta, Timucua, Tocobaga, Yufera, Yui i Yustaga.
Florida ima dvodomni sustav sa Senatom od 40 članova i dom sa 120 članova. Trenutno (2007.) je guverner Floride republikanac Charlie Crist.
Tradicionalno je Florida naklonjena demokratima, ali je zbog velikog doseljavanja stanovništva zadnjih godina došlo do promjene političkog raspoloženja u korist republikanaca. Trenutno je odnos između republikanskih i demokratskih birača otprilike 1:1. Kako Florida ima veliki broj stanovnika, pa s tim povezano i elektora, Floridu se smatra odlučujućom državom u izborima za Predsjednika SAD-a.
U Miamiu liberalnim demokratima konkuriraju bogati Egzil-Kubanci koji su pristalice republikanaca. Tampa koja je bila centar demokrata, u zadnje vrijeme se razvila u prorepublikansko jezgro.
Klima i veliki broj pješčanih plaža učinili su Floridu privlačnim odredištem za odmor posjetiteljima iz cijelog svijeta. I različiti zabavni parkovi, kao Disney World, Universal Studios i drugi u blizini Orlanda su veliki magnet za brojne turiste.
Pored turizma, vrlo snažna grana gospodarstva je i proizvodnja agruma (polovina potrošnje SAD-a) uključujući i proizvodnju sokova.
Vrlo je snažan i sektor financija. Pored toga, ima i nalazišta fosfata.
Departman Florida departman je u središnjem dijelu Urugvaja. Graniči s departmanom Duraznom na sjeveru, Treinta y Tresom i Lavallejom na istoku, Canelonesom na jugu i Floresom i San Joséom na zapadu. Sjedište departmana je grad Florida. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, departman ima 67.048 stanovnika.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području departmana živi 67.048 stanovnika (32.953 muškaraca i 34.095 žene) u 29.437 kućanstava.
Florida City, gradić u južnoj Floridi u okrugu Miami-Dade; preko 7.800 stanovnika prema popisu iz 2000. Grad je osnovan pod imenom Detroit. Nasatao je dolaskom prvih trideset obitelji 1910. koje ostaju u Homesteadu dok nisu sagrađene njihove kuće, da bi već 1914. bio registriran i preimenovan u Florida City.
Na sjeveru i istoku granići s Homesteadom, a prostire se na 8.3 km² (3.2 mi²). U gradu se nalaze većinom hoteli i drugi turistički sadržaji, a u njegovim granicama je ženski zatvor, odgojna ustanova Homestead, gdje kazne odlužuje preko 700 žena, od kojih su neke osuđene doživotno, među kojima i Clover Boykin.
U kolovozu 1992. godine oba grada, i Florida City i Homestead, katastroifalno su stradali od uragana Andrew koji je pogodio južnu Floridu i druge dijelove SAD-a. Florida City bila je 80% uništena
Florida je grad u središtu Urugvaja, sjedište istoimenog departmana i katoličke biskupije. U gradu živi više od polovice cjelokupnog stanovništva departmana.
Smještena je na Državnoj cesti 5, 90 kilometara sjeverozapadno od Montevidea. Gradom prolazi potok Arroyo Santa Lucía Chico.
Florida je poznati tvornički grad, u kojem se nalazi gotovo trećina cijele urugvajske industrijske proizvodnje.
Florida je osnovana 24. travnja 1809. pod imenom Florida. Ime je preuzeto od imena Floridablanca, imena premijera Španjolskog kraljevstva. Status gradića (villa) dobio je prije proglašenja urugvajske neovisnosti. Dana 10. srpnja 1856. Florida je postala sjedište istoimenog departmana, a 19. travnja 1894. dobiva status grada i gradska prava.
U gradu se nalazi poznata Piedra Alta de la Florida, mjesto gdje je potpisana urugvajska povelja o neovisnosti 1825. godine. grad je poznat i po kapelici San Cono u kojoj se održava veliko proštenje svakog 3. srpnja. Svake godine 24. travnja grad slavi svoga osnivača, Jamesa Floridu.
Florida je i biskupski grad, sjedište Floridske biskupije. Tako je u gradu 1805. izgrađena katedrala u neorenesansnom stilu, koja je kasnije prošrivana i nadograđivana 1887. Katedrala u Floridi je nacionalno svetište Gospe od trideset i trojice, zaštitnice Urugvaja. Papa Ivan Pavao II. je tijekom svog drugog pastoralnog posjeta Urugvaju 1988. posjetio katedralu i molio se pred slikom zaštitnice Urugvaja.
Prema popisu stanovništva iz 2011. u Floridi je živjelo 33.639 žitelja.
Florida Panthers je hokejaški klub iz Sunrisea u američkoj saveznoj državi Floridi.
Natječe se u NHL ligi od 1993./1994. godine.
Domaće klizalište:
Klupske boje: crvena, mornaričko plava i zlatna
Florida Panthers
Orlando je grad u američkoj saveznoj državi Floridi, u okrugu Orange, peti je grad po veličini na Floridi.
Povjesničari tvrde da je grad 1837. godine, dobio ime po vojniku Orlandu Reevesu koji je navodno umro za vrijeme rata na Floridu. Čini se, međutim, da Orlando Reeves (ponekad Rees) imao mlin i plantažu šećera oko 50 km sjevernije od Orlanda u Okrugu Volusia, a prvi doseljenici jednostavno su pronašli njegovo ime urezano u drvo i pretpostavlja da je to bila oznaka za njegov grob. Onu su zatim mjesto "Orlandova groba" kasnije jednostavno nazvali Orlando.
Naselje je osnovano 31. srpnja 1875. što je bilo rezultat naglog povećanja broja stanovništva, a status grada Orlando je dobio 1885. godine.
Prije nego što je poznat po danjašnjem nazivu, Orlando je bio poznat kao Jernigan, po prvom trajnom naseljeniku stočaru Jerniganu Aronu.
Po popisu stanovništva iz 2000. godine u grad je živjelo 185.981 stanovnika, od toga 90.050 muškaraca i 95.871 (51,6%) žena. Živjeli su u ukupno 80.883 kućanstva s 42,382 obitelji s prebivalištem u gradu, dok je prosječna gustoća naseljenosti 365 stan./km2. Prema rasnoj podjeli u naselju živi bijelaca 113.611 i čine 61,1% od ukupnoga stanovništva, afroamerikanaca ima 49.933 (26.9%), azijata ima 4.982 (2,7%). Procjenjuje se da je grad 2007. godine imao 227.907 stanovnika,dok je šire područje grada imalo 2.032.496 stanovnika
Jacksonville je grad i luka u američkoj saveznoj državi Floridi. Godine 2007. imao je 805.605 stanovnika, čime je bio 12. grad po brojnosti u SAD-u. Šire gradsko područje ima 1,3 milijuna stanovnika.
Jacksonville leži na sjeveroistoku Floride, na ušću rijeke St. Johns u Atlantski ocean. Sjedište je okruga Duval. Površinom (ako se ne računaju gradovi na Aljaski) najveći je grad u SAD-u.
Palm Beach (izv. Palm Beach County), najveći okrug u saveznoj američkoj državi Florida, i treći po broju stanovnika; 1.320.134 (2010.). Okrug je utemeljen 1909. godine, a njegovo glavno središte je West Palm Beach (105.000), a ostali veliki centri su Boca Raton (90.000) i Boynton Beach (70.000).
West Palm Beach predstavlja i najbogatiji floridski okrug sa svojim bogatim obalnim gradovima Palm Beach, Jupiter, Manalapan, i Boca Raton. Tu su i drugi centri, kao Wellington za konjičke sportove (polo), Palm Beach Gardens raj za golfere. Dohodak po glavi stanovnika iznosio je 44.518 $ (2004)
Tampa je grad u američkoj saveznoj državi Floridi, u okrugu Hillsborough čije je i središte.
Tampa se nalazi na zapadnoj obali Floride. Grad se prostire na 441,9 km² od čega je 290,3 km² kopneno područje, dok vodenih površina ima 151,6 km² što je 34,3% od ukupne površine.
Riječ "Tampa" prema jeziku indijanskog plemena Calusa znači "drži se vatre", plema Calusa živjelo je južno od današnjega Tampa zaljeva. Neki povjesničari tvrde s ime grada znači "mjesto za okupiti štapovima".
Po popisu stanovništva iz 2000. godine u grad je živjelo 303.447 stanovnika, 124.758 kućanstva i 71.236 obitelji s prebivalištem u gradu, dok je prosječna gustoća naseljenosti 2,707 stan./km2. Prema rasnoj podjeli u gradu živi najviše bijelaca 64,2% od ukupnoga stanovništva, Afroamerikanaca ima 26,1, azijata 2,2%, indijanaca 0,4%, ostale rase 4,17% i 2,19 izjašnjeni kao dvije ili više rasa. Procjenjuje se da je grad 2008. godine imao 340.882 stanovnika. što ga čini 53 gradom po veličini u SAD-u.
Tampa ima potpisane prijeteljske ugovore s ovim gradovima:
Owlapps.net - since 2012 - Les chouettes applications du hibou